Gljive - crteži Jelene Korenčić

Radost / Joy

Crteži Jelene Korenčić su maštoviti, stilizovani prikazi presjeka gljiva koji podsjećaju na vezene motive sa starih slavonskih ponjava-prekrivača za bračne krevete koji su imali magijsku funkciju i ”govorili ono što se naglas nije smjelo”. Kao i na pomenutim ponjavama, gljive na ovim crtežima možemo iščitati u okviru erotske simbolike – kao simbole rodnosti i plodnosti, životne snage, intimne veze i seksualnog odnosa, kao stilizovane prikaze spajanja muškog i ženskog polnog organa.

Treba spomenuti da, osim u okviru erotske simbolike, gljive zauzimaju značajno mjesto i u mitologiji. Pojava gljiva ”ni iz čega”, njihov brzi rast i umnožavanje, njihova neobjašnjiva svojstva nekada su se pripisivala ”višim” silama. U nekim kulturama gljive se povezuju s nebeskim fenomenima i smatraju se ispljuvkom božanstva. U mitologiji mnogih naroda gljive su simbol dugovječnosti, one se povezuju sa drugim svijetom i u ritualno-mitološkom kontekstu imaju svoju sakralnu simboliku. 

Šaman

Baš kao i u prirodi, gljive se u ovoj seriji crteža pojavljuju u različitim oblicima i satkane su mahom od talasastih, vijugavih, zmijolikih linija koje se kreću, susreću, dodiruju i prepliću. Ova linearna razigranost bez sumnje doprinosi dinamiziranju, živosti, te vizuelnom likovnom uzbuđenju. Osim toga, u ovim crtežima uočavamo jednostavnost, spontanost i neposrednost koja je bliska dječijem likovnom izrazu. U njima dominira dekorativni i ilustrativni pristup, plošnost, te postupak stilizacije u obradi motiva. Prepliću se i prožimaju elementi realnog i irealnog, vidljivog i nevidljivog, prisutnog i neuhvatljivog… 

I kao što, između ostalog, primjećuje profesor Krešimir Bauer, ovi “crteži su izraz najdublje frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudske vrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena Korenčić se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla“. 
Sanela Nuhanović

Otvorena izložba "Gljive" Jelene Korenčić

U organizaciji Društva za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj danas je otvorena
izložba slika “Gljive”, autorice Jelene Korenčić. Izložbu je otvorio predsjednik Društva MLAZ-Počitelj Dževad Ibrulj, a o samoj izložbi govorila je Sanela Nuhanović, koordinatorica projekta.

Dževad Ibrulj, Sanela Nuhanović, Jelena Korenčić

"Motiv gljive je duboko simbolički, a cijela je ideja u tome da ljudi  u svojoj duši probude mistične dijelove sebe kako bi se povezali sami sa sobom, a onda i s drugim ljudima u veselim osjećajima i dobrom raspoloženju"  kazala je autorica crteža Jelena Korenčić. Uz motive gljiva, dodala je autorica, na crtežima se i nalaze i motivi dvostrukih spirala, prstiju, sunca, što su sve simboli životne energije i vitalnosti, zaštite i sreće.

Crteži-slike “gljiva” jesu izraz najdublje Frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudskevrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla, osvrnuo se na Jelenine crteže prof. Krešimir Bauer.

Slike svijesti kada je čovjek imao smisla

Pozivamo vas na otvorenje izložbe crteža Jelene Korenčić 3. loktobra 2015. u 14:00 sati.

Gljive - Mushrooms

Etno glazba svoje korijene nalazi u izvornom izričaju ”narodne glazbene baštine”. Crteži-slike (ne bih se opredijelio) Jelene Korenčić jednako tako očijukaju s vremenom i prostorom „likovne kulturne baštine”, ne po formi već po sadržaju. Falus je kroz vjekove bio mitski odraz plodnosti još od „magne mater”, Venere iz Willendorfa (paleolitik) koju će Jelena slaviti u svojoj interpretaciji skulpture.
Jelenini crteži nisu samo snažan izraz visoke likovne pismenosti već izvedba „ethno glazbe”, kada se zna da je falus u etno slojevima uzdignut na razinu kulta. Penis je u malograđanskoj svijesti skriven iza zastora, i danas „nedobog” izražavati se o njemu, za razliku od primjerenih iskaza u kulturnoj baštini. Crteži-slike ”gljiva” jesu izraz najdublje frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudske vrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla.

Krešimir Bauer, prof.