SIMPOZIJ SKULPTURE



Ovogodišnji simpozij skulpture započeo je 1.7.2024. i trajaće sve do 10.7.2024. 

Ove godine društvenu odgovornost promovišemo dva puta, prvo našim kontunuiranim djelovanjem na području Počitelja i okoline, a drugo i kroz promociju našeg globalno prepoznatog BH Telecoma koji se svake godine trudi da podigne ljestvicu kroz podršku udruženjima, sportistima, sigurnim kućama, kulturnim događanjima i koji su prepoznali naš dugogodišnji trud i rad na polju kulture i umjetnosti. 

Uvaženi profesori Đorđe Arnaut i Samir Fejzović, Emir Kapetanović skulptor, konzervator i restaurator i mlada studentica kiparstva Aiša Kećo će ove godine uljepšati baštu galerije MLAZ s četiri nova djela.

Uz dobro poznatu atmosferu, naše goste i domaćina ovaj simpozij skulpture će da nas vrati u neko jednostavnije vrijeme, kada se trebalo pomučiti da se dobije rezultat. 

Radujemo se našim susretima!










PARALELNO - Emir Kapetanović

Domaći i gosti srednovjekovnog grada, putnici namjernici ili slučajni prolaznici biti u prilici da predahnu uz, neobuzdanom maštom, nastale Kapetanovićeve slike

 

 


Nikada zaključana kapija dvorišta na magistralnom putu od Mostara do Čapljine nastupajućeg praznika – Međunarodnog praznika rada, biće mjesto okupljanja ljubitelja umjetnosti. 


Kuća na osami koja odiše umjetnošću, prostor koji su oplemenili Gina Landor i Zlatan Smailović, u srijedu 1. maja u 17 sati ugostit će mladog umjetnika Emira Kapetanovića koji će se predstaviti samostalnom izložbom slika pod naslovom "Paralelno". Pa će domaći i gosti srednovjekovnog grada, putnici namjernici ili slučajni prolaznici biti u prilici da predahnu uz, neobuzdanom maštom, nastale Kapetanovićeve slike.


Uklopiće se ova izložba uz mnoge druge događaje koje je "Mlaz" organizirao proteklih godina, te postao otvorena knjiga spoznaja o ljepoti i vrijednostima.

 

emir-kapetanovic-slike-1


Jedna avlija postala je mjestom susreta, mjestom razmjene energija, jednostavnih a iskrenih ljudskih osjećanja, umjetničkih vizija, rijeka misli i rečenica pjesnički uokvirenih, likovno uskomešanih.


A sve potkrijepljeno činjenicama u liku i djelu umjetnika, pjesnika koji su prošli tim prostorom, poput Admirala Mahića, Gorana Simića, Rasima Prštea, Mile Stojića, Stevana Tontića ili Faruka Šehića, pjesnikinja Adise Bašić, Fadile Nure Haver, Aleksandre Čvorović i Feride Duraković, glumaca Harisa Burine i Željka Ninčića, glumice Hasije Borić, kipara Fikreta Libovca, Mensuda Keče, Mustafe Skopljaka, Samira Sućeske, Lejle Ćehajić, slikarica Sonje Radan i Šemse Gavrankapetanović, slikara Salima Obralića i Radoslava Tadića, reditelja Gradimira Gojera, Ratka Orozovića i Bojana Mulića, teoretičara i likovnih kritičara Sadudina Musabegovića, Azre Begić i Sanele Nuhanović, novinara Fikreta Novalije, Ahmeda Burića, Dragana Marijanovića, Dževdeta Tuzlića... 


Spisak imena učesnika upotpunjuje čitava plejada mladih umjetnika različitih disciplina koji su dolazeći i prolazeći kroz Počitelj i već odomaćeno mjesto umjetnosti, "Mlazovu" galeriju na otvorenom, svoje životopise upotpunjavali novim činjenicama o beskraju trenutaka uzvišenog spoja njihova umjetničkog bića i njihove umjetnosti naspram konzumenata. 

 

emir-kapetanovic-slike-3


„Mlazovi“ generatori, bračni par Gina i Zlatan, osim traženja najboljih rješenja za nove umjetničke uzlete, tražili su i formulu za njihovu raznovrsnost, tražili su načine objedinjavanja umjetničkih energija svih generacija različitih umjetničkih usmjerenja. Od pojedinačnih i grupnih likovnih izložbi na otvorenom ili galerijskom prostoru koji se stopio sa zemljom i stijenjem koji mu daju prepoznatljivu i jedinstvenu formu, do umjetničkih teorijskih varijacija čije teme su imale pjesničko, odnosno literarno, filmsko, muzičko, fotografsko ili spomeničko utemeljenje.


Nerijetko je taj mlaz umjetnosti pristizao iz okruženja, primjerice kada su dolazili pjesnikinje i pjesnici iz Slovenije Mojca Andrej, Ana Porenta, Gregor Gršak i Tomo Novosel, pjesnikinje iz Hrvatske Anđelka Klemenčić i Danijela Antičić, pa likovni umjetnici Nives Čičin-Šain, također iz Hrvatske, Selma Đulizarević-Karanović iz Srbije, Jelena Pavićević, Saša Stančić i Sreten Miletić iz Crne Gore, Mauro Toneti iz Italije...


A publika je priča za sebe. To je konglomerat žitelja drevnog grada i onih koji u Počitelj dolaze kao u svojevrsni hram umjetnosti i memorije o vremenu i postojanju. 


A takva očekivanja su i uz nastupajući praznik, koji će, osim magije spravljanja roštiljskih specijaliteta, biti i uživanje uz Kapetanovićevu likovnu izložbu, koja će se upisati u jedinstvenu "knjigu utisaka" i postati još jedan korak na nepreglednoj cesti sveukupnih kulturnih vrijednosti koje "Mlaz" gaji u svojim aktivnostima. 

 

(DEPO PORTAL/ad)

Gljive - crteži Jelene Korenčić

Radost / Joy
Crteži Jelene Korenčić su maštoviti, stilizovani prikazi presjeka gljiva koji podsjećaju na vezene motive sa starih slavonskih ponjava-prekrivača za bračne krevete koji su imali magijsku funkciju i ”govorili ono što se naglas nije smjelo”. Kao i na pomenutim ponjavama, gljive na ovim crtežima možemo iščitati u okviru erotske simbolike – kao simbole rodnosti i plodnosti, životne snage, intimne veze i seksualnog odnosa, kao stilizovane prikaze spajanja muškog i ženskog polnog organa.
Treba spomenuti da, osim u okviru erotske simbolike, gljive zauzimaju značajno mjesto i u mitologiji. Pojava gljiva ”ni iz čega”, njihov brzi rast i umnožavanje, njihova neobjašnjiva svojstva nekada su se pripisivala ”višim” silama. U nekim kulturama gljive se povezuju s nebeskim fenomenima i smatraju se ispljuvkom božanstva. U mitologiji mnogih naroda gljive su simbol dugovječnosti, one se povezuju sa drugim svijetom i u ritualno-mitološkom kontekstu imaju svoju sakralnu simboliku. 


Šaman
Baš kao i u prirodi, gljive se u ovoj seriji crteža pojavljuju u različitim oblicima i satkane su mahom od talasastih, vijugavih, zmijolikih linija koje se kreću, susreću, dodiruju i prepliću. Ova linearna razigranost bez sumnje doprinosi dinamiziranju, živosti, te vizuelnom likovnom uzbuđenju. Osim toga, u ovim crtežima uočavamo jednostavnost, spontanost i neposrednost koja je bliska dječijem likovnom izrazu. U njima dominira dekorativni i ilustrativni pristup, plošnost, te postupak stilizacije u obradi motiva. Prepliću se i prožimaju elementi realnog i irealnog, vidljivog i nevidljivog, prisutnog i neuhvatljivog… 

I kao što, između ostalog, primjećuje profesor Krešimir Bauer, ovi crteži su izraz najdublje frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudske vrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena Korenčić se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla“. 
Sanela Nuhanović

Otvorena izložba "Gljive" Jelene Korenčić

U organizaciji Društva za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj danas je otvorena
izložba slika “Gljive”, autorice Jelene Korenčić. Izložbu je otvorio predsjednik Društva MLAZ-Počitelj Dževad Ibrulj, a o samoj izložbi govorila je Sanela Nuhanović, koordinatorica projekta.

Dževad Ibrulj, Sanela Nuhanović, Jelena Korenčić
"Motiv gljive je duboko simbolički, a cijela je ideja u tome da ljudi  u svojoj duši probude mistične dijelove sebe kako bi se povezali sami sa sobom, a onda i s drugim ljudima u veselim osjećajima i dobrom raspoloženju"  kazala je autorica crteža Jelena Korenčić. Uz motive gljiva, dodala je autorica, na crtežima se i nalaze i motivi dvostrukih spirala, prstiju, sunca, što su sve simboli životne energije i vitalnosti, zaštite i sreće.

Crteži-slike “gljiva” jesu izraz najdublje Frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudskevrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla, osvrnuo se na Jelenine crteže prof. Krešimir Bauer.














Slike svijesti kada je čovjek imao smisla

Pozivamo vas na otvorenje izložbe crteža Jelene Korenčić 3. loktobra 2015. u 14:00 sati.



Gljive - Mushrooms
Etno glazba svoje korijene nalazi u izvornom izričaju ”narodne glazbene baštine”. Crteži-slike (ne bih se opredijelio) Jelene Korenčić jednako tako očijukaju s vremenom i prostorom „likovne kulturne baštine”, ne po formi već po sadržaju. Falus je kroz vjekove bio mitski odraz plodnosti još od „magne mater”, Venere iz Willendorfa (paleolitik) koju će Jelena slaviti u svojoj interpretaciji skulpture.
Jelenini crteži nisu samo snažan izraz visoke likovne pismenosti već izvedba „ethno glazbe”, kada se zna da je falus u etno slojevima uzdignut na razinu kulta. Penis je u malograđanskoj svijesti skriven iza zastora, i danas „nedobog” izražavati se o njemu, za razliku od primjerenih iskaza u kulturnoj baštini. Crteži-slike ”gljiva” jesu izraz najdublje frojdovske iskrene bune prema vremenima kada su ljudske vrijednosti pale na najnižu granu u povijesti. Jelena se odupire i slika svijest kada je čovjek imao smisla.
Krešimir Bauer, prof.

Izložba crteža Jelene Korenčić "Gljive - Mushrooms"


Gljive - magijski simboli

Gljive su simboli plodnosti zbog njihovog brzog rasta, velike moći umnažanja i sličnosti njihovog oblika sa spolnim organima. U ranim fazama rasta gljiva sliči muškom, a razvijeni oblik u svom presjeku neodoljivo podsjeća na sjedinjenje muškog i ženskog spolnog organa.
Gljive su stoga simboli životne energije, spajanja, intimne veze i sreće. Gljive su cijenjeni stimulansi i afrodizijaci. Za mnoge ljude gljive su obavijene misterijom, osobito zbog njihovog učinka - promjene stanja svijesti.

Otvaranje izložbe je 3. oktobra 2015. u 14:00 sati.

ZAJEDNO - Fikret Libovac i Mensud Kečo

Društvo za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj srdačno vas poziva na otvorenje zajedničke izložbe umjetnika Fikreta Libovca i Mensuda Keče.

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u Počitelju, 18. aprila 2015. godine u 14:00 sati.

Dobro došli!


Fikret Libovac

Mensud Kečo